Fotonaut 2 - stariji brat izložbe Fotonaut prikazuje koherentne autorske pristupe u kojima postoji kontinuirana ideja u fotografskoj priči U utorak 13. rujna, u 20 sati, u Fotoklubu Zagreb, Ilica 29/III, Zagreb, otvorenje je izložbe fotografija "Fotonaut 2 2011. - Collections". Radi se o izložbi članova kluba, polaznika naprednih tečajeva fotografije u školi fotografije Fotonaut. Fotografije će izložiti sljedeći autori:

Ana Mrazek
Anamarija Frlan
Barbara Tursan-Mišić
Daniel Lovrić
Helena Cuculić
Igor Ivanović
Lea Bogović
Mišo Obranović
Sanja Baljkas
Slavko Radman
Šime Lugarov
Tihana Šmitran
Valentina Bunić

Iz kataloga:
U kontekstu shvaćanja fotografske slike kao doslovno zabilježenog trenutka realnosti fotografija se bazira na onom viđenom, a ne na imaginaciji.
Moderna estetika fotografije, s druge strane, odbija realan svijet koji fotograf snima. Preteča takvog razmišljanja je bio piktorijalizam - fotografski pokret razvijen na prijelazu u dvadeseto stoljeće koji je potencirao osobnu umjetničku ekspresiju.
Poznati fotograf Alfred Stieglitz promovirao je takav način pristupa fotografiji kroz legendarni časopis "Camera Work" kojeg je uređivao od 1903. pa sve do 1917. godine. Stieglitz je bio predvodnik američke grupe fotografa poznate pod imenom "fotosecesije" koji su promovirali umjetničku fotografiju, slično kao i njihovi istomišljenici u Londonu u okviru grupacije "Linked Ring".

Njihov način promišljanja fotografije smatran je kontraverznim, ali i dan danas se vode rasprave na sličnu temu. Naime, ono što su oni smatrali značajnim za fotografsko djelo nije ono što je ispred objektiva fotoaparata, već manipulacija slikom od strane umjetnika-fotografa koji svojim djelovanjem izražava subjektivnu viziju - kao što slikar "manipulira" slikarskim platnom i bojom kao sredstvom kojim ostvaruje svoju ekspresiju, tako i fotograf koristi fotoaparat i fotografske procese da učini isto.
U tom smislu i sam čin odabira određenog objektiva, brzine zatvarača i otvora zaslona, crno-bijele ili fotografije u boji, te kompozicije je subjektivan jer može primjerice prikazati određene dijelove scene izvan zone oštrine ili određenu scenu izmijeniti uz pomoć mentalnog "crop tool" alata, ili joj dati različit svjetlosni ugođaj.
Čim fotograf uzme u ruku aparat on već "počinje manipulirati" svjetlopisom. Dodatno to uključuje zatamnjivanje ili posvjetljavanje dijelova slike, korištenje sepijskog toniranja ili platinskog procesa, bilo u laboratoriju ili kroz program digitalne obrade, zatim odabir određene strukture papira koja u koheziji sa slikom daje konačni rezultat - subjektivnu ideju fotografa.